Inicijativa za uvođenje prava na menstrualno bolovanje u Republici Hrvatskoj

Predmet inicijative i zakonski okvir

Ovom inicijativom predlaže se izmjena i dopuna Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, uvođenjem novog instituta: Plaćeni dopust s naslova menstrualnih tegoba (menstrualno bolovanje).

Predlaže se da radnice koje pate od primarne ili sekundarne dismenoreje imaju pravo na:

Maksimalno 2 radna dana opravdanog i plaćenog izostanka s posla unutar jednog kalendarskog mjeseca.

Naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice, koja se od prvog dana isplaćuje iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), kako se ne bi stvarao dodatni financijski teret za poslodavce.

Medicinsko i stručno opravdanje

Kao zdravstveni radnici, naglašavamo da teška dismenoreja nije subjektivni osjećaj nelagode, već akutno medicinsko stanje. Prema medicinskim istraživanjima, preko 20% žena pati od simptoma koji uključuju:

• Snažne i onesposobljavajuće grčeve u donjem dijelu trbuha i leđa.
• Mučninu, povraćanje, migrene i opću malaksalost.
• Značajan pad koncentracije i motoričkih sposobnosti.
• Forsiranje rada u takvom stanju narušava dostojanstvo radnice, smanjuje produktivnost i povećava rizik od profesionalnih pogrešaka i ozljeda na radu.

Društveni i zapadnoeuropski kontekst

Uvođenje ove mjere usklađuje Hrvatsku s najnaprednijim svjetskim i europskim praksama. Španjolska je 2023. godine postala prva europska zemlja koja je zakonski uvela menstrualno bolovanje, dok brojne globalne kompanije na Zapadu to pravo već godinama nude kao dio standardnog paketa zaštite prava radnika. Vrijeme je da Hrvatska napusti zastarjele balkanske okvire i postane lider u regiji po pitanju radnih i ljudskih prava.

Sprječavanje zlouporabe i zaštita poslodavaca

Inicijativa predviđa stroge i jasne kontrolne mehanizme kako bi se spriječile zlouporabe:

Medicinska potvrda: Pravo se ostvaruje isključivo uz preporuku ginekologa ili obiteljskog liječnika, koja se obnavlja jednom godišnje.

Financijska neutralnost: Trošak bolovanja u potpunosti snosi država (HZZO) od prvog dana izostanka, čime se eliminira rizik da poslodavci izbjegavaju zapošljavanje žena.